Uvažavanje različitosti
Kada bismo vas pitali koja je razlika između stereotipa, predrasuda i diskriminacije, biste li znali odgovoriti? Stereotipiziranje, osuđivanje i diskriminiranje su sve kolokvijalizmi koje koristimo u našem svakodnevnom govoru, međutim ipak postoje razlike među njima.
Stereotip
Stereotipi su pojednostavljene generalizacije o jednoj grupi ljudi. Većinom su negativni, ali nekada mogu biti i pozitivni. Međutim, činjenica je da su stereotipi generalizacije koje često znaju imati negativan učinak na one o kojima se generalizira.
Predrasuda
Predrasuda je formirani sud ili stav o nekome ili nečemu bez prethodno utemeljenog ili provjerenog znanja. Kod predrasuda problem predstavlja osoba koja je već donijela mišljenje te ga ne želi prilagoditi prilikom usvajanja novih informacija. Zatvorenost za nove informacije rezultira negativnim osjećajima ili negativnim ponašanjem prema predmetu predrasude.
Diskriminacija
Diskriminacija je najviši stupanj netoleriranja jedne grupe ljudi. Ona podrazumijeva toliko intenzivne negativne osjećaje prema toj skupini da se svjesnim ili nesvjesnim postupcima tim osobama onemogućuju ostvarivanje ljudskih prava. Primjeri diskriminacije su po boji kože, spolu, vjeroispovijesti ili seksualnom opredjeljenju.
Multikulturalnost
Danas živimo u multikulturnom svijetu, gdje se kultura oko nas isprepliće, izvija i savija. S užurbanim svijetom modernih tehnologija i brzim prijenosom informacija, isto tako se i ubrzao svakodnevni životni tempo pojedinca. Pojedinac danas može stupiti u kontakt s puno većim brojem nepoznatih osoba, može doživjeti puno veći broj nepoznatih iskustava i spoznati veći broj novih neistraženih činjenica. Isto tako, zbog nomadskog pristupa razvoju karijere mlade osobe su danas spremnije otići živjeti van svog rodnog mjesta. Zbog toga se stvaraju velike urbane aglomeracije koje postaju točka susretanja različitih kultura. Drugim riječima, postajemo instant multi-kulti pojedinci.
Zašto dolazi do stvaranja diskriminacije?
Upravo zato što danas stupamo u kontakt s puno većim brojem nepoznatih i drugačijih ljudi, veća je stopa diskriminacije. Ljudi vole poznato i nešto što im je blisko. Ono što odstupa od toga iza sebe krije neznanje, a prema tome onda i nepovjerenje. Strah od nepoznatog je snažna pokretačka snaga ljudskih nagona.
Nepoznato = opasno?
Danas nam je jasno da svaka nepoznata situacija ne mora nužno biti opasna za nas, dapače, neke nepoznate situacije mogu biti dobre za nas. Međutim, nisu svi ljudi u jednakoj mjeri otvoreni za součavanje s tim novim situacijama, tj. za součavanje s nepoznatim. Jedan od čimbenika koji može utjecati na otvorenost za nove situacije jest obitelj. Ovisno o tome kako članovi unutar obitelji reagiraju na nove situacije i nepoznate ljude, takve obrasce ponašanja i stavove će usvojiti i djeca.
Kako razgovarati s djecom o multikulturalnosti?
Odgajati za društvenu pravdu znači odgajati našu djecu da prihvaćaju, uvažavaju i surađuju s onima koji su drugačiji od njih. Različitosti postoje i uvijek će postojati. One mogu biti odmah vidljive, poput boje kože ili specifične odjeće, ili mogu biti manje primjetne kao socio-ekonomske prilike ili osobna uvjerenja i stavovi. Ono što možemo napraviti da bi to postigli je:
- razgovarati o identitetu i njegovoj višestrukosti
- razgovarati o socijalnoj nepravdi te raspravljati s djecom kako oni to vide i što oni misle
- osvještavati različite predrasude, stereotipe ili diskrimimnacije koje vidimo u našem svakodnevnom životu
- reagirati kada vidimo da se nepravda događa nekome oko nas.
Nepravda je, nažalost, svakodnevan fenomen i to se neće tako brzo promijeniti. Međutim, ono što mi možemo napraviti jest odraditi naš dio uloge, a to je reagirati. Reagirati kada vidimo diskriminaciju po bilo kojoj osnovi. Ne postoji ”pravi” trenutak za prozivanje ili raskrinkavanje diskriminacije i zato je potrebno ju prozvati kako ju vidimo. Kada to postane dio naše svakodnevice, onda će to postati i dio svakodnevice naše djece, ali i našeg društva.
U okviru programa “Poduzetni limači” s djecom razgovaramo o različitim temama, a međusobno uvažavanje i slušanje jedna zato je jedna od naših ključnih vrijednosti.
