Igra je prisutna u ljudskom životu još od davnina. U doba antičke Grčke počinje održavanje Olimpijskih igara, a u rimsko doba ljudi su uživali u borbama gladijatora i konjskim trkama.

Iz tog perioda potječe i poznata izreka „kruha i igara“. Igra je u životima ljudi imala toliko veliku važnost da su zaboravili na glad i druge probleme.

Zašto je igra toliko važna?

Igra nam omogućava da na zabavan i prirodan način razvijamo različite vještine i aspekte svoje osobnosti. Ona zadovoljava našu potrebu za zabavom i opuštanjem, druženjem s drugim ljudima i razvija našu kreativnost. Jednostavno, kada se igramo, osjećamo se sretno.

Igra je toliko raznolika da ju je teško jednostavno definirati. UNICEF je naveo 5 obilježja igre koja su zajednička svakoj igri:

Igra je značajna (svrhovita)

Djeca kroz igru pokušavaju sebi objasniti svijet oko sebe. Događajima i iskustvima koja su iskusili djeca kroz igru daju značenje.

Igra je izvor sreće

Premda ponekad može biti izvor frustracije, igra nam najčešće donosi osjećaj sreće, zadovoljstva, ispunjenosti, a na taj način nam podiže i motivaciju.

Igra potiče djecu na aktivno uključivanje

Slobodna igra omogućava djeci da sama biraju što će se igrati, koliko dugo i s kime. Tako su djeca motiviranija da se dulje zadrže u igri što im omogućava da se nekad istu igru igraju satima.

Igra je ponovljiva

Djeca igru razvijaju, ponavljaju, smišljaju nove izazove i kroz produbljivanje igre stvaraju temelje za kvalitetnije učenje

Igra je socijalno interaktivna

Djeci omogućava da prenose svoje ideje, razumiju druge, razumiju kako ljudi stvaraju i održavaju odnose, nauče dijeliti, raditi u timu …

Dječja igra

Igra je prirodan način djetetovog izražavanja. Kroz igru dijete uči o sebi i svijetu oko sebe. Često se događa da dijete u igri glumi ili ponavlja događaje iz života. Ono na taj način daje smisao svojim iskustvima.

Prilikom igranja djeca razvijaju svoje kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje itd.). Mnoge igre zahtijevaju od djece da rješavaju probleme pa je tako ponekad potrebno od kockica različitih veličina složiti toranj ili spavaću sobu pretvoriti u dvorac. Rješavanjem problema razvija se i dječja kreativnost. Mašta će od kreveta napraviti utvrdu, od jastuka prijestolje, a od papira krunu.

Također, igra u paru ili većoj grupi od djeteta zahtijeva učenje i korištenje različitih socijalnih vještina. Djeca će naučiti dijeliti igračke, dijeliti ideje i prijedloge, donositi zajedničke odluke. Možda se među djecom nalazi i budući vođa koji će povesti svoje prijatelje u igru.

Upravo zato ne smijemo zanemariti igru niti kada dijete krene u školu.

Zasigurno nam je svima poznata situacija kada cijeli školski sat slušate učitelja kako vas jednakim, dosadnim tonom pokušava zainteresirati za školsko gradivo. Isto tako, svi pamtimo neki „ludi“ školski sat na kojem smo radili nešto novo i neobično. Velika je vjerojatnost da smo se na tom drugom školskom satu igrali.

Zamislite da ste mogli učiti o vrstama riječi tako da ste igrali Čovječe, ne ljuti se ili recimo da ste učili matematiku kroz slaganje LEGO kockica. Osim što biste se bili dobro zabavili, a vjerojatno i brže i lakše savladali gradivo.

Poduzetni limači vjeruju da je igra nezaobilazna u učenju. Djeca će stoga u našem programu imati priliku učiti igrajući se „lov na blago“, „memory“ i druge zabavne, svima nam dobro poznate igre.

Kada bi vam netko u istoj rečenici spomenuo djecu i učenje poduzetništva, vjerojatno biste se zapitali kakve to veze ima jedno s drugim? Čini nam se nespojivo da bi djeca mogla učiti o poduzetništvu. Međutim, to je itekako moguće i potrebno. 

Kako bismo vam to i dokazali, ovdje smo izdvojili tri ključna pitanja koja ste si sigurno postavili nakon što ste pročitali naslov ovog članka.

Mogu li djeca učiti o poduzetništvu?

Prvo pitanje koje se nameće odnosi se na to mogu li djeca uopće naučiti osnove poduzetništva. Naravno da mogu – poduzetništvo je mnogo više od otvaranja vlastitog poslovanja!

Ono podrazumijeva zbroj različitih znanja, sposobnosti i vještina koje su potrebne kako bi osoba postala poduzetnik. Dakle, kada govorimo o učenju poduzetništva u najranijoj dobi, govorimo više o usvajanju vještina i razvoju sposobnosti, negoli o učenju teorije.

Zašto djecu učiti poduzetništvu?

Poduzetništvo podrazumijeva poduzetnost, sposobnost korištenja vlastitih znanja i vještina kako bismo ideje pretvorili u stvarnost. Kroz razvoj poduzetnosti dijete zapravo razvija svoju maštu, kreativnost, samostalnost, snalažljivost, komunikaciju, proaktivnost i brojne druge sposobnosti i vještine. Sve što dijete usvoji u ranoj dobi pomoći će mu da bude uspješniji tijekom školovanja, kroz život i u odrasloj dobi.

Na koji način djecu učiti poduzetništvu?

Mnogo je načina na koji kod djeteta možemo razvijati poduzetnost i učiti o poduzetnišvu. Djeca u predškolskoj i ranoj školskoj dobi lakše uče ako im je zabavno, dok rade s drugom djecom i ako pritom imaju priliku biti kreativni kroz crtanje, pisanje, izrađivanje i slično.

Zato mi u programu Poduzetni limači potičemo učenje kroz igru, učenje u timu, iskustveno učenje i učenje kroz kreativno izražavanje i stvaralaštvo. 

Poduzetništvo kod djece – smjer za bolju budućnost

Ako još niste uvjereni u važnost učenja djece poduzetništvu, dodat ćemo da je važnost učenja o poduzetništvu te poduzetnosti prepoznala i Europska komisija, koja je kompetenciju poduzetnosti uvrstila među osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. One predstavljaju znanja, vještine i sposobnosti koje bi svatko od nas trebao razvijati kako bi bio uspješan u današnjem društvu.

Svaki roditelj želi da mu dijete bude sretno i uspješno. Razvijanje poduzetničkog duha kod djeteta svakako je korak u tom smjeru.

Ima li bolje motivacije za upis dijeteta u program “Poduzetni limači”?

Sigurno ste barem jednom u životu čuli onu poznatu rečenicu: „S razlogom imamo samo jedna usta i dva uha“. Nije rijetkost da u razgovoru s drugim osobama imamo osjećaj da nas se ne čuje ili da nas druga osoba ne razumije.

Uspješna komunikacija nije vještina s kojom se rodimo, već je učimo i razvijamo kroz čitav život. Upravo činjenica da se ona može naučiti utješna je jer govori da svatko od nas može postati dobar sugovornik.

Jedna od vještina koja nam u tome može pomoći je i vještina aktivnog slušanja.

Zašto je aktivno slušanje kod djece važno?

Vjerojatno ste se kao roditelji i kao stručnjaci susreli sa situacijama u kojima vam se čini da vas dijete ne sluša i da razgovarate sami sa sobom. Ako se takve situacije često ponavljaju, možemo pomisliti kako iz toga nema izlaza.

Iako zvuči kao apstraktan pojam koji mogu shvatiti samo odrasli, aktivno slušanje može se učiti i vježbati od najranije dobi.

Učenjem djece aktivnom slušanju pomažemo djetetu da postane bolje u komunikaciji s roditeljima, s djecom i s drugim odraslim osobama. Na taj način razvijamo i njegov osjećaj samopouzdanja te ga pripremamo za bolje snalaženje u ionako kaotičnom svijetu današnjice.

Na koje načine možemo djecu učiti aktivnom slušanju?

Imajte na umu da djeca uče primjerom. Kako bi djeca mogla biti dobri sugovornici bitno je da i mi sami budemo (ili se barem trudimo biti) aktivni slušači u razgovoru s drugima, a posebno s njima.

Zato u razgovoru s djecom:

• Budite prisutni. Gledajte dijete u oči, izbjegavajte obavljanje više stvari odjednom, a posebno gledanje u mobitel.
• Pažljivo slušajte. Djeca često pričaju nepovezano i iznose jako puno detalja. Pokušajte ostati koncentrirani na ono što vam dijete govori. Ako je dijete odlučilo podijeliti nešto s vama, znači da mu je to važno.
• Ohrabrujte ga. Pokažite mu da ga slušate. Kimnite glavom, pohvalite ga, postavljajte dodatna pitanja. Važno je samo da ga ne prekidate.

Osim primjerom, djeca najlakše uče kroz igru. Postoje brojne igre i aktivnosti koje vam mogu pomoći u učenju aktivnog slušanja. Upravo učenje kroz igru je jedan od načina na koji djecu učimo aktivnom slušanju u programu Poduzetni limači.

Za one dane kada nemate inspiracije možete se poslužiti jednostavnim igrama koje svi znamo: pokvareni telefon, dan – noć ili care, care gospodare. Dijete će naučiti pažljivo slušati te davati i pratiti upute, a pritom će se i dobro zabaviti. 

Učenje nove vještine nije lako ni brzo pa tako ni učenje aktivnog slušanja. Dajte im vremena kako bi uz vašu pomoć postali bolji govornici. Slušajte djecu, razgovarajte s njima, potičite ih na postavljanje pitanja i dijeljenje svog mišljena. Uz to što ćete imati samopouzdanije i zadovoljnije dijete, imati ćete i bolji odnos. A to je ono što svi na kraju i želimo, zar ne?