Ideja je početna točka svake promjene i njome započinju mnogi poduzetnički pothvati. Postoje ljudi kojima ideje dolaze lako i bez puno truda, ali za većinu ljudi to nije jednostavan proces.

Zato danas postoje brojne metode koje nam pomažu u stvaranju ideja, a jedna od najpoznatijih metoda o kojoj smo već pisali je metoda oluje ideja (eng. brainstorming). O temeljnim postavkama te metode više možete pročitati ovdje.

Iako se uvelike koristi za traženje rješenja u poslovnom okruženju, ova metoda jako je korisna i u radu s djecom pa se često koristi i u nastavi. Djeca tako mogu tražiti rješenja za problem ilegalnog odlagališta otpada u svom susjedstvu, smišljati kako je sve mogla završiti priča o Crvenkapici ili predlagati za što bi sve mogli koristiti vodu.

U programu Poduzetni limači kroz metodu oluje ideja djecu na opušten način i uz manje strukture potičemo na kreativno razmišljanje te razvoj osobnih i socijalnih vještina.

Razmišljanje izvan okvira

Glavnu ulogu u stvaranju novih i „ludih“ ideja ima mašta. Djeca od najranijih dana počinju maštati. Uz pomoć mašte shvaćaju svijet oko sebe i razvijaju svoju kreativnost. Za poticanje djece na razmišljanje izvan okvira i korištenje mašte važno je koristiti pitanja otvorenog tipa:

• Što misliš o tome?
• Kako ti se to čini?
• Kako bi ti to sad promijenio/la?

Mnogo maštovitih dječjih glavica dat će i mnogo maštovitih rješenja. A kada ste zadnji put vi maštali? 

Suradnja

U ovom procesu timski se nastoji doći do što više ideja. Potiče se davanje novih ideja jednako kao i nadograđivanje na tuđe ideje. Za to je ključna suradnja. Djeca će kroz proces oluje ideja učiti raditi u timu i suradnički donositi odluke. Svaki timski rad od nas zahtijeva da uspješno funkcioniramo u zajednici pa će djeca u procesu stvaranja ideja razvijati toleranciju i prihvaćanje.

Kritičko mišljenje

Osim što kroz metodu oluje ideja uče jednu temu sagledavati iz više perspektiva, u kasnijim fazama uče kritički sagledavati ideje koje su pred njima: određuju dobre i loše strane, odjeljuju moguće od nemogućeg i određuju što žele, a što ne žele pokušati.

Aktivno slušanje

Za uspješno provođenje oluje ideja iznimno je važno da djeca pažljivo slušaju jedni druge i ne upadaju međusobno u riječ. Pritom je potrebno voditi računa o toleranciji i prihvaćanju tuđeg mišljenja. Na taj način stvaraju se temelji za vještinu aktivnog slušanja koja djeci pomaže da imaju bolje odnose i kvalitetnije komuniciraju, o čemu smo već ovdje pisali!

Čitanje i pisanje

Za djecu koja znaju čitati i pisati oluja ideja može biti dobra vježba. Ideje koje djeca osmisle se zapisuju (može ih zapisati voditelj ili dijete) i stavljaju na vidljivo mjesto tako da ih svi mogu pročitati. Čak i manja djeca koja možda još nisu razvila jezične vještine mogu prepoznati svoje ideje i uočiti svoje ime ili prepoznati neka slova.

S obzirom na to da smo svjesni koliko dobrobiti pruža metoda oluje ideja, Poduzetni limači često se njome koriste u praktičnom radu pa tako razvijaju timski duh i postaju sve bolji u osluškivanju i aktivnom slušanju drugih.

Fantastična ideja je u osnovi kombinacija mnogih dobrih ideja.

– John C. Maxwell

Kroz život će svatko od nas riješiti mali milijun najrazličitijih problema, od izmišljanja posebnih formula kako bi u kovčeg veličine mikrovalne pećnice spakirali stvari potrebne za putovanje od dva tjedna pa sve do onih složenijih kao što su pronalaženje financija za kupovanje nekretnine.

Neki problemi bit će jednostavni i za njihovo rješavanje neće biti potrebno mnogo razmišljanja, ali za druge ćemo probleme morati sjesti i mućnuti glavom. Ili ćete možda poput profesora Baltazara hodati prostorijom lijevo-desno dok vam se nad glavom ne stvori ideja.

Međutim, što učiniti kada nam ponestane ideja? Postoje brojni načini kako pokušati kreirati ideje, a metoda koja se često danas koristi i pokazala se vrlo uspješnom je metoda brainstorminga odnosno metoda oluje ideja.

Oluja ideja

Oluja ideja metoda je koju je osmislio Alex F. Osborn, a kojom na brz i jednostavan način dolazimo do novih ideja. Kroz oluju ideja na neformalan način dolazimo do velikog broja ideja za rješavanje nekog problema. Najčešće se koristi u timovima i temelji se na zajedničkom trudu i radu. 

Postoji nekoliko pravila kojih se treba pridržavati prilikom korištenja oluje ideja

Definirajte problem

Važno je da svi sudionici znaju i razumiju problem koji se želi riješiti. Ako je problem loše postavljen, ideje koje će izići iz oluje neće moći doprinijeti njegovom rješavanju.

Svaka je ideja jednako vrijedna

Svaka osoba koja sudjeluje u procesu oluje ideja ima pravo izreći svoju ideju. Nema glupih i bezvrijednih ideja. Štoviše, poželjno je imati što više različitih i „ludih“ ideja.

Važna je količina

Cilj ove metode je prikupiti što je više mogućih ideja kako bi se riješio neki problem. Nije nužno da sami smislite neku potpuno novu ideju, poželjno je i nadograđivanje tuđih ideja.

Nema kritiziranja

Ideje predložene u ovom procesu nisu niti dobre niti loše – one su samo ideje. U kasnijim koracima te ideje se grupiraju i zatim se odabiru one ideje koje su ostvarive kako bi se došlo do odabira rješenja i stvaranja plana rješavanja.

Oluja ideja i ja

Dobro, sad znate što činiti kada naiđete na problem koji dijelite s nekom grupom ljudi. A što je s vama? Dobra vijest je da i vi sami možete koristiti ovu metodu kada se osjećate kao da ste s nekim problemom došli pred zid.

Recimo da ste poželjeli otići na ljetovanje na neko daleko i egzotično mjesto, ali za to nemate dovoljno novaca. 

Smjestite se udobno, pripremite papir, nešto za pisanje i možete krenuti. Zapišite sve što vam padne na pamet: prodaja stare odjeće, izrada i prodaja unikatnih predmeta, pomaganje u kućanskim poslovima u susjedstvu, čuvanje djece, couchsurfing, volontiranje u zamjenu za hranu i smještaj.

Nakon što ste iscrpili sve ideje, pročitajte ih još jednom. Grupirajte ih ili poredajte, odredite koje ideje su za vas ostvarive, a koje nisu. Prolazite kroz svoju listu ideja sve dok se ne odlučite za jednu ili njih nekoliko koje bi htjeli ostvariti i spremni ste za krenuti u akciju.

Traženje rješenja kroz stvaranje ideja nije lak zadatak, ali uz metodu oluje ideja on može biti puno lakši. Možda na ovaj način i vi postanete puni ideja baš poput profesora Baltazara.

U drugom dijelu našeg osvrta na studijsko putovanje u Portugal, kojem je cilj bila razmjena dobre prakse u području društvenog poduzetništva s naglaskom na poduzetničke aktivnosti vezane za rad s djecom, edukacijom i održivim okolišem, prenosimo dojmove i stavove odgojno-obrazovnih stručnjaka.

Razgovarali smo s Melitom Halugom, ravnateljicom OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića iz Zagreba, učiteljima Tihanom Torbica i Kristijanom Kovačem te odgojiteljicom-mentoricom Marijom Jukić.

1. Kakvi su vaši dojmovi iz Portugala, što ste novo naučili?

“Studijsko putovanje u Portugal povezalo je sve sudionike projektu na višoj razini i omogućilo neformalnu i formalnu razmjenu znanja i  iskustava. Jednako tako kroz hospitaciju u školi EBI da Boa Agua na neposrednim primjerima usporedili smo način na koji radimo s načinom na koji rade u EBI da Boa Agua, nakon svakog primjera prokomentirali 
smo primjenjivost u radu u vrtić ili školi pa čak i u visokom obrazovanju”, govori Melita Haluga.

Za Kristijana Kovača putovanje je zaista poseban doživljaj: “Jako mi se svidjela prilika u kojoj sam uspio nešto novo naučiti ili naučeno vidjeti u praksi. Na temelju viđenih ideja kod nas i mene samog počele su se javljati neke nove ideje za promjenom i primjenom nastave u radu. Naučio sam kolika je važnost uključivanja zajednice u školu i u društvo oko škole.”

Odgojiteljica Marija Jukić dodaje: “U cijeloj školi u kojoj se nalazi i mješovita vrtićka skupina osjeća se življenje prezentirane nam metode projektnog rada i rada u grupama već od rane predškolske dobi. Oduševilo me zajedništvo i međusobno zajedničko djelovanje stručnjaka u interesu djeteta, a to je sretno dijete. Promatrajući direktan rad i ophođenje prema djeci uočila sam naglasak na samostalnom učenju, učenju unutar grupe i jačanju cjeloživotnih kompetencija.”

Posvećenost učitelja radu Tihana Torbica prepoznala je i osjetila u njihovom radu s velikim žarom i toplinom: “Sviđa mi se sam način provođenja projekata, djeca rade u skupinama, bave se istraživačkim radom načinom koji im najbolje ide i upravo taj dio se evaluira.”

• 

• 

2. Što Portugalci rade bolje, a što Hrvati?

Tihana Torbica: “Portugalci rade bolje to što usmjeravaju dijete da čini i usavršava ono što mu najbolje ide, nisu toliko fokusirani na same pogreške (kao što je to u našem sustavu). Oni usavršavaju talent, a mi treniramo prosječnost. Uspoređujući uređenje interijera, mislim da smo mi puno bolji. Naše škole su uređene kreativnije, likovni radovi su originalniji i ekspresivniji.” Kristijan Kovač smatra da Portugalci rade bolje na području uključivanja zajednice u nastavni proces i događanja oko škole. “Mi ne zaostajemo previše”, govori Kristijan, “ali možda se dajemo premalo u takav način rada”.

“Da bi se moglo reći je li bolje ili lošije ono što rade u EBI da Boa Agua ili ovo kako radimo mi, svakako moramo raditi neko vrijeme na način koji smo vidjeli”, naglašava Melita Haluga i nastavlja: “Činjenica je da ne radimo isto i da bismo željeli isprobati drugačiji način rada. Oblici i metode rada nisu nam nepoznati, no u našem sustavu nisu posloženi na način koji smo upoznali u EBI da Boa Agua. Jedan i drugi sustav imaju svoje prednosti i mane, ohrabrujuće je da jedan ne isključuje drugi i svakako niti jedan sustav nije konačan nego je dinamičan i oba će se razvijati, a razmjena iskustva može obogatiti oba sustava.”

Marija Jukić ističe kako Portugalci dosta visoko postavljaju tu granicu “proksimalnog razvoja djeteta” što djeluje motivirajuće na dijete: “Potiče se razvoj njegovih jakih snaga, a ujedno se razvija i kvalitetnija komunikacija među djecom. Iako u našem sustavu nedostaje međupredmetne povezanosti, u Hrvatskoj djeca imaju mogućnosti usvajanja stranih jezika već od vrtićke dobi, kao i raznih sportskih i kreativnih programa, a i kurikuli su puno sadržajniji i detaljniji.”

• 

• 

3. Koje su mogućnosti za primjenu stečenog znanja?

Melita Haluga smatra da mnogo toga što su vidjeli znaju s nekih prijašnjih edukacija i parcijalno će isprobavati kako uklopiti neke promjene i uspoređivati rezultate: “Za cjelovitu promjenu potrebno je detaljno planiranje i promjena strukture rada, a za to je potrebno vrijeme. Ne bi bilo dobro preko noći napraviti kozmetičke promjene koje ne bi imale pozitivan učinak, potrebno je ući u veliki posao i napraviti svoj sustav jer kopiranje nekog sustava nije ono što trebamo niti što želimo. EBI da Boa Agua radi na svoj način, mi moramo osmisliti način koji će najbolje odgovarati potrebi naših učenika i okruženju u kojemu jesmo, a na zadovoljstvo učenika, učitelja i roditelja.”

“Djelomično je moguća primjena stečenih znanja”, misli Kristijan Kovač: “To su ona znanja koja se odnose na samog nastavnika što uključuje izvedbu nastavnog procesa. Znanja koja se odnose na kolektiv zahtijevaju dodatne angažmane koje se odnose na uključivanje radnika u rad škole i zajednice. Tihana Torbica dodaje da ima puno mogućnosti za primjenu stečenog znanja, pogotovo u produženom boravku gdje je učitelj puno slobodniji i ima puno više vremena za provođenje raznih projekata: “Potrebno je puno više planiranja za uvježbavanje nastavnih sadržaja, no vjerujem da je ovaj tip učenja djeci zanimljiviji i dinamičniji.”

Marija Jukić zaključuje: “Rad u grupama primjenjiv je već od vrtićke dobi kvalitetnim promišljanjem i planiranjem svih dionika unutar ustanove ranog odgoja i obrazovanja jer iskustvenim učenjem u pripremljenom okruženju potičemo sposobnost timskog rada, sposobnost kritičkog razmišljanja, donošenje zaključaka, procjenjivanje vlastitih sposobnosti ali i sposobnosti članova tima. Popis dobrobiti je podugačak pa bi ga svela da je to priprema za život u zajednici!”

Prošlog su tjedna sudionici projekta “Poduzetni limači” boravili u Portugalu u okviru studijskog putovanja. Cilj je edukacije bila razmjena dobre prakse u području društvenog poduzetništva s naglaskom na poduzetničke aktivnosti vezane za rad s djecom, edukacijom i održivim okolišem. Susret je dao pregršt ideja, a ujedno se održao u periodu kad se obilježavao Tjedan globalnog obrazovanja.

Sudionicima se posebno svidio prijateljski odnos koji je prisutan između ravnatelja i profesora te profesora i učenika. Izvrsno je, kažu, što učenici sami sudjeluju u kreiranju tema i projekata kojima će se baviti tijekom godine. Projektna nastava tako čini do čak 35 % godišnje, a sva su područja integrirana. I zato je osobito zanimljivo to što se na početku nastavne godine prva dva tjedna provode evaluacija i samoevaluacije učenika tj. dijagnostika, kako bi stručni tim vidio kojim znanjima i vještinama raspolažu djeca i kako bi nadolazeći projekti bili prilagođeni njima – provode se testovi osobnosti, procjenjuju se njihove uloge u timu. To je sama srž koja je fascinirala naše sudionike – učenici su ti koji su u središtu nastave, potiče ih se, sluša ih se, čuje ih se. Učeći i usvajajući rad u grupama od predškolske dobi, priprema ih se za stvarni rad u organizaciji i time se pospješuju njihove poduzetničke vještine.

Dojmove dijela sudionika pročitajte u nastavku, a u sljedećem blogu čekaju vas iskustva odgojitelja i učitelja!

1. Što ste novo naučili u Portugalu?

Tijekom edukacije prezentirana nam je metodologija kojom planiramo oplemeniti provedbu programa Poduzetni limači, ali i našu redovnu nastavu u obrazovanju odraslih. Imali smo priliku učiti od prve škole u Portugalu koja je uvela sistem projektne nastave i rada u grupama. Naglasak edukacije bio je na principu podjele učenika i rada u grupama te na izvođenju projektne nastave i dijaloških okupljanja. Ovaj sistem znatno se razlikuje od hrvatskog sistema podučavanja, a naglasak je stavljen na učenike što znači da su učitelji zapravo samo mentori koji daju upute, a učenici sami istražuju temu i razrađuju zadatke koje prezentiraju ostalim grupama.

2. Kako vam se svidjelo?

Stručni tim edukatora bio je otvoren za sva pitanja koja smo imali te su se trudili pojasniti nam koncept provedbe ovakve metodologije rada. Tim edukatora bio je vrlo srdačan, a organizirali su nam i toplu dobrodošlicu za koju su sami pripremili portugalske specijalitete (deserte) koji su bili izvrsni. 🙂
Boa Aqua School odiše srdačnošću i toplinom što ostavlja dodatan pozitivan utjecaj. Tijekom posjeta odslušali smo nekoliko prezentacija, direktno smo postavljali pitanja, a najbolje od svega je bilo sudjelovati u radu s djecom i na konkretnim primjerima vidjeti provedbu grupnog rada i projektne nastave.

• 

• 

• 

3. Koji su vas primjeri dobre prakse oduševili?

Veliki utisak ostavili su grupni zadaci i projekti na kojima su učenici radili. U petak se je u Boa Agua School održavao dan pidžama pa su svi projekti bili usmjereni na tu temu. Svi učenici i učitelji bili su odjeveni u pidžame te su otplesali ples kojim su se oprostili od svojih plišanaca. Svoje plišane igračke poklonili su djeci koja nemaju dom te su time podigli svijest o djeci bez doma i pomoći koja im je potrebna. U sklopu dana pidžama održane su i grupne aktivnosti. Sve aktivnosti imale su istu temu (dan pidžama), ali drugačije zadatke – npr. slaganje slike po brojevima od 1 do 10, slaganje puzzla, rješavanje jednostavnih matematičkih zadataka, prepoznavanje riječi i povezivanje sa slikom. Ovako učenici prolaze kroz sve predmete, ali na drugačiji način.

Također, odličan primjer je i uključivanje zajednice u školske aktivnosti. Vezano uz dan pidžama, u školi je održan “Dream Day” u sklopu kojeg se potiče roditelje i djecu da sanjaju o stvarima koje bi željeli za svoju školu i za koje bi voljeli da se ostvare. Roditelji imaju ulogu da s djecom razgovaraju o istome i da zajednički donose konkretne korake u tome što bi trebali poduzeti da se to ostvari. Na zajedničkom sastanku učenika i šire zajednice (roditelji, djedovi i bake, volonteri) svaki predstavnik razreda iznosi svoje ideje, a zatim isto rade i roditelji. Nakon toga, svi zajedno razgovaraju o tome koje bi korake trebalo poduzeti da bi se svaka pojedina ideja ostvarila. 

4. Što Portugalci rade u nastavi bolje, a što Hrvati?

Pozitivna strana podučavanja u 23 portugalske škole je definitivno naglasak na učenike koji sami istražuju nove pojmove i rješavaju zadatke. Od vrtićke dobi učenici sami istražuju i prezentiraju naučeno gradivo ostalim učenicima iz grupe. Učitelji pripremaju teme i upute za svaku grupu, a učenici unutar grupe sami podijele međusobne zadatke. Ovakav sistem znatno osnažuje učenike te ih potiče na samostalnost, istraživanje, promišljanje i samostalno učenje koje je mnogo kvalitetnije od uobičajenog, a odlična je priprema za srednju školu, fakultet i tržište rada.

Obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj bolji je od onog portugalskog u segmentu sadržajnog dijela nastave tj. bolje su podijeljene nastavne jedinice te su sadržajno dublje od onih portugalskih. Također, u hrvatskim školama veći je broj izvannastavnih aktivnosti koje djeca mogu pohađati, dok Portugalci taj dio generiraju u projektnoj nastavi. 

• 

• 

• 

5. Koje su mogućnosti za primjenu stečenog znanja?

Ovakav oblik nastave definitivno ćemo uklopiti u rad Poduzetnih limača, ali i odraslih polaznika. Kroz dijaloška okupljanja možemo organizirati rasprave na određenu temu u grupama naših polaznika, a na isti način možemo osnažiti vještine Poduzetnih limača i potaknuti ih na hrabrost kod izlaganja mišljenja i zadržavanje vlastitog stava i promišljanja. Također, primjenjiv je rad u grupama i projektima tijekom kojih će polaznici osnažiti vještine poput istraživanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, vodstva, promišljanja i sl., a na temelju kojih će moći odraditi i samoevaluaciju i odrediti koliko su oni sami zadovoljni svojim radom. 

6. Po čemu ćete pamtiti ovo studijsko putovanje?

Odličnoj edukaciji, srdačnim domaćinima, veselom projektnom timu i ukusnoj hrani. 🙂

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz podršku Europske komisije od 20. do 30. studenoga organizira događanje „Dani otvorenih vrata EU projekata“.

Cilj održavanja „Dana otvorenih vrata EU projekata“ je najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga.

Tim vas povodom Institut za menadžment poziva da se 30. studenoga u 10:30 pridružite online prezentaciji projekta „Poduzetni limači“, kojega Institut provodi s partnerskim institucijama, Osnovnom školom Silvija Strahimira Kranjčevića i Dječjim vrtićem Maksimir iz Zagreba.

Riječ je o jedinstvenom edukativnom projektu koji se provodi po prvi put u Hrvatskoj! Program je namijenjen djeci predškolske dobi i djeci razredne nastave od 1. do 4. razreda osnovnih škola, a za cilj ima razvijanje poduzetnosti i poduzetničkih vještina.

U tijeku je provođenje pilot programa u partnerskim ustanovama pa će u okviru Dana otvorenih vrata EU projekata biti ukratko predstavljen projekt i aktivnosti vezane za provedbu projekta. Najveći će naglasak biti na osvrtu na dosadašnje rezultate, koji će biti prikazani putem audiovizualnih materijala. Po završetku prezentaciji sudionici će moći postavljati pitanja vezana uz projekt.

Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, ispunite prijavni obrazac ovdje.

Pristup će biti moguć putem poveznice od 10:20 na dan održavanja prezentacije.

Nakon godina ljubavi prema šivanju, Iva Kumić završila je Tekstilno-tehnološki fakultet pa se upustila u poduzetničke vode i pokrenula vlastiti obrt Moćna Korporacija. Osim što se bavi doradom i izradom tekstila, osmislila je unikatan proizvod – MoKo plišance! Njezin projekt prepoznali smo kao izvrstan poduzetni primjer jer se kao mlada osoba ohrabrila otvoriti svoj obrt i ponuditi na tržištu jedinstven proizvod. Igračke nastaju prema dječjim crtežima, a djeca su presretna kad mogu opipati i igrati se onime što su sama nacrtala. 

Iva je nedavno gostovala na radionicama u okviru našeg programa “Poduzetni limači” kako bi djeci pokazala čime se bavi i otkrila im koje su to njezine poduzetničke supermoći. U nastavku zato doznajte njezine dojmove!

Zašto ste odlučili sudjelovati u projektu “Poduzetni limači”?

Vjerujem da sudjelovanje na radionicama može imati samo pozitivan ishod, kako na one koji drže radionicu tako i na sudionike. Svatko nešto nauči i svaka nova naučena stvar može nam (često neočekivano) biti od koristi. Dodatno, MoKo postoji zahvaljujući djeci i njihovim idejama/radovima/kreativnosti stoga je red da i ja sudjelujem u projektima koji bi njima mogli biti od neke pomoći. 🙂 

Kakvi su Vaši dojmovi s gostovanja na radionici?

Dojmovi su sjajni! Bilo mi je jako zanimljivo gostovati jer su MoKo plišanci namijenjeni najmanjima pa su me jako zanimali njihovi dojmovi o samom projektu. Djeca su uvijek najiskrenija stoga sam im pristupila s dozom strahopoštovanja (ali i otvorenosti za prijedloge ako misle da ima prostora za poboljšanje). Dodatno me inspirirala njihova znatiželja, a i crteži koje su pripremili za radionicu! Lako je smetnuti s uma razlog radi kojeg se bavim ovim poslom (pogotovo uz more ostalih obaveza koje prethode/slijede prije/poslije samog procesa izrade) tako da mi je ova radionica bila sjajan podsjetnik zašto se ovime bavim! Nadam se da su i dojmovi limača pozitivni!

Što su Vas djeca pitala, što ih je najviše zanimalo?

Najviše pitanja bilo je o samom procesu izrade: kako nastane MoKo plišanac, koliko vremena je potrebno za izradu, koje sve strojeve imam i kako mi je ta ideja pala na pamet. Bilo je i nekoliko pitanja o tome gdje držim toliko različitih materijala (vjerojatno jer ih je strah nereda haha) i meni najdraže, kada bi oni mogli dobiti svog plišanca.

Iz današnje perspektive, koliko podučavanje o poduzetničkim vrijednostima i takvom načinu razmišljanja po vama koristi djeci za njihovu budućnost?

Mislim da bi ovakve projekte trebali provoditi kroz projekte u sklopu obavezne školske / vrtićke nastave jer sjajno je djeci dati znanje i pokazati im sve dostupne mogućnosti. Mislim da ih ovakvi projekti potiču na interaktivnost koja je bitna u svim aspektima života, u privatnom i poslovnom svijetu. Ovakvi projekti uče ih primijeniti stečeno znanje i nude im usavršavanje vještina, a to može imati samo pozitivan ishod! 

Koja su, po Vama, tri ključna pojma koja se vežu uz poduzetnike?

Tri ključna pojma koja bih voljela da se vežu uz poduzetnike bila bi upornost, kreativnost i snalažljivost jer smatram da sama odluka da se pokrene nešto svoje (gdje često ovisite isključivo o svojim sposobnostima i/ili snalažljivosti) nosi težinu. Vjerujem da svatko može biti poduzetan, no neće se svatko odvažiti u tako nešto!

Što biste onda poručili djeci, malim budućim poduzetnicima?

Snalažljivi već jesu – to su pokazali na radionici, znam da su kreativni – to su pokazali sa šarenim crtežima i hrpom pitanja, tako da ostaje samo zadnja kvaliteta – upornost. Poručila bi im da budu uporni, pogotovo kada se radi o stvarima kojima se vole baviti!

One ključne osobine koje, za Ivu, čine uspješnog poduzetnika neke su od vrijednosti koje potičemo u okviru programa “Poduzetni limači”. Ponosni smo što imamo ovakvu suradnicu jer su djeca prepoznala njezine poduzetničke vrijednosti i ispratila je iz učionice s pitanjem kad će ponovno doći!

Prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja svega 2,1 % učenika u Hrvatskoj ima poduzetan profil. Osobito zabrinjava činjenica da sklonost prema inicijativnosti i poduzetnosti opada tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Iznimno niska razina osviještenosti o važnosti poduzetničkih vještina te nedostatak edukativnih programa koji razvijaju ovakve neophodne vještine kod djece bili su zato povod Institutu za menadžment u osmišljavanju jedinstvenoga edukativnog projekta „Poduzetni limači“ kojim se po prvi put u Hrvatskoj potiče poduzetnost i razvijaju poduzetničke kompetencije kod djece.

Program „Poduzetni limači“

Namijenjen djeci vrtićkog uzrasta i djeci nižih razreda osnovnih škola, program za cilj ima omogućiti i osigurati kvalitetnu edukaciju za djecu te poticati njihovu poduzetnost, kreativnost, proaktivnost, odlučnost, samopouzdanje i kritičko razmišljanje. U partnerskim institucijama, Dječjem vrtiću Maksimir i Osnovnoj školi S. S. Kranjčevića, u tijeku je upravo testna faza provođenja. Za razvoj vještina i kompetencija u programu se koriste inovativne nastavne metode i alati rada s djecom, a organiziran je u ukupno četiri modula: Poduzetnost kao vrijednost pojedinca, Poduzetnički proces, Razvoj poslovnog modela te Poduzetnički pitch. Svaki od modula ima svoje specifičnosti i značajke koji djeci prenosi znanja i vještine u svrhu dobivanja cjelovitog uvida u poduzetničke procese, vrijednosti i djelovanja te se uvelike oslanja na iskustveno učenje, a ne učenje pojmova, naglasila je Anja Novak, voditeljica nastave na Institutu za menadžment

Stručna konferencija „Poduzetni limači“ i panel-diskusija

Kako bi što kvalitetnije predstavili program, Institut je u zagrebačkom ZICER-u 2. studenoga održao stručnu konferenciju pod nazivom „Poduzetni limači“. Ključna točka konferencije bila je panel-diskusija koja je okupila stručnjake s područja obrazovanja: prof. dr. sc. Velimira Sriću s EFZG-a, Teodora Petričevića iz ACT Grupe, dr. sc. Ivu Senegović i Ivanu Vrhovski s VERN’-a, Sandru Matijević iz ZICER-a, Anju Novak iz Instituta za menadžment te moderatoricu Sandru Vlašić (Terra HUB Croatia). Tema panela bila je važnost ovakvog tipa edukativnih programa u redovnom školskom i odgojnom kurikulumu te važnost poticanja mladih na kritičko razmišljanje, preuzimanje odgovornosti te učenje kroz metode pokušaja – promašaja. Panelisti su se također osvrnuli i na ključne kompetencije koje su tražene na tržištu rada, društveno odgovorno poslovanje i ponašanje te specifičnosti obrazovnog sustava i trenutno stanje odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

Mišljenja stručnjaka

Velimir Srića smatra da će program kao edukacija imati dugoročne pozitivne posljedice po društvo i limače u Hrvatskoj, dok je Iva Senegović sretna što je nakon 18 godina napokon poduzetništvo u fokusu edukacijskog programa.

Ivana Vrhovski dodaje: „”Poduzetni limači” nisu samo program koji će odgajati buduće poduzetnike, već će poticati poduzetnost kod pojedinaca kako bismo jednog dana imali društvo uspješnih i optimističnih pojedinaca, željnih stvaranja dodatne vrijednosti. Naime, već danas korporacije od svojih djelatnika očekuju te priželjkuju poduzetnički mindset te je kompanijama važno da imaju poduzetne djelatnike koji proaktivno sudjeluju u radu svojeg poslodavca. Sigurna sam da će ovakav edukativni program doskočiti poboljšanju trenutne nepovoljne statistike na razini poslodavac – djelatnik.“

Teodor Petričević zaključio je kako se programom potiču sistemske promjene koje uistinu utječu na društvo u cjelini te pravedne prakse, što djeca vrlo dobro prepoznaju u društvu – pravedne ili nepravedne situacije: „Cjeloživotno obrazovanje iznimno je važno za otvaranje vidika, takav način obrazovanja nema zastare, a vrtić je idealna polazišna točka. Kako bismo odgajali nove generacije gladne iskustva, mašte, igre, glupiranja te pokušaja i promašaja u kojima će pronalaziti prilike, važno je djecu što ranije izložiti takvom obrazovanju.“

Uz edukativnu, program „Poduzetni limači“ ima i društveno odgovornu komponentu jer Institut za menadžment planira besplatnu provedbu u ruralnim i manje razvijenim krajevima Hrvatske. Tako će djeci s područja Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije i šire biti pružena kvalitetna znanja iz područja poduzetnosti i poduzetničkih kompetencija.

Kada bi vam netko u istoj rečenici spomenuo djecu i učenje poduzetništva, vjerojatno biste se zapitali kakve to veze ima jedno s drugim? Čini nam se nespojivo da bi djeca mogla učiti o poduzetništvu. Međutim, to je itekako moguće i potrebno. 

Kako bismo vam to i dokazali, ovdje smo izdvojili tri ključna pitanja koja ste si sigurno postavili nakon što ste pročitali naslov ovog članka.

Mogu li djeca učiti o poduzetništvu?

Prvo pitanje koje se nameće odnosi se na to mogu li djeca uopće naučiti osnove poduzetništva. Naravno da mogu – poduzetništvo je mnogo više od otvaranja vlastitog poslovanja!

Ono podrazumijeva zbroj različitih znanja, sposobnosti i vještina koje su potrebne kako bi osoba postala poduzetnik. Dakle, kada govorimo o učenju poduzetništva u najranijoj dobi, govorimo više o usvajanju vještina i razvoju sposobnosti, negoli o učenju teorije.

Zašto djecu učiti poduzetništvu?

Poduzetništvo podrazumijeva poduzetnost, sposobnost korištenja vlastitih znanja i vještina kako bismo ideje pretvorili u stvarnost. Kroz razvoj poduzetnosti dijete zapravo razvija svoju maštu, kreativnost, samostalnost, snalažljivost, komunikaciju, proaktivnost i brojne druge sposobnosti i vještine. Sve što dijete usvoji u ranoj dobi pomoći će mu da bude uspješniji tijekom školovanja, kroz život i u odrasloj dobi.

Na koji način djecu učiti poduzetništvu?

Mnogo je načina na koji kod djeteta možemo razvijati poduzetnost i učiti o poduzetnišvu. Djeca u predškolskoj i ranoj školskoj dobi lakše uče ako im je zabavno, dok rade s drugom djecom i ako pritom imaju priliku biti kreativni kroz crtanje, pisanje, izrađivanje i slično.

Zato mi u programu Poduzetni limači potičemo učenje kroz igru, učenje u timu, iskustveno učenje i učenje kroz kreativno izražavanje i stvaralaštvo. 

Poduzetništvo kod djece – smjer za bolju budućnost

Ako još niste uvjereni u važnost učenja djece poduzetništvu, dodat ćemo da je važnost učenja o poduzetništvu te poduzetnosti prepoznala i Europska komisija, koja je kompetenciju poduzetnosti uvrstila među osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. One predstavljaju znanja, vještine i sposobnosti koje bi svatko od nas trebao razvijati kako bi bio uspješan u današnjem društvu.

Svaki roditelj želi da mu dijete bude sretno i uspješno. Razvijanje poduzetničkog duha kod djeteta svakako je korak u tom smjeru.

Ima li bolje motivacije za upis dijeteta u program “Poduzetni limači”?