Studijsko putovanje u Portugal – primjer dobre prakse (1. dio)
Prošlog su tjedna sudionici projekta “Poduzetni limači” boravili u Portugalu u okviru studijskog putovanja. Cilj je edukacije bila razmjena dobre prakse u području društvenog poduzetništva s naglaskom na poduzetničke aktivnosti vezane za rad s djecom, edukacijom i održivim okolišem. Susret je dao pregršt ideja, a ujedno se održao u periodu kad se obilježavao Tjedan globalnog obrazovanja.
Sudionicima se posebno svidio prijateljski odnos koji je prisutan između ravnatelja i profesora te profesora i učenika. Izvrsno je, kažu, što učenici sami sudjeluju u kreiranju tema i projekata kojima će se baviti tijekom godine. Projektna nastava tako čini do čak 35 % godišnje, a sva su područja integrirana. I zato je osobito zanimljivo to što se na početku nastavne godine prva dva tjedna provode evaluacija i samoevaluacije učenika tj. dijagnostika, kako bi stručni tim vidio kojim znanjima i vještinama raspolažu djeca i kako bi nadolazeći projekti bili prilagođeni njima – provode se testovi osobnosti, procjenjuju se njihove uloge u timu. To je sama srž koja je fascinirala naše sudionike – učenici su ti koji su u središtu nastave, potiče ih se, sluša ih se, čuje ih se. Učeći i usvajajući rad u grupama od predškolske dobi, priprema ih se za stvarni rad u organizaciji i time se pospješuju njihove poduzetničke vještine.
Dojmove dijela sudionika pročitajte u nastavku, a u sljedećem blogu čekaju vas iskustva odgojitelja i učitelja!
1. Što ste novo naučili u Portugalu?
Tijekom edukacije prezentirana nam je metodologija kojom planiramo oplemeniti provedbu programa Poduzetni limači, ali i našu redovnu nastavu u obrazovanju odraslih. Imali smo priliku učiti od prve škole u Portugalu koja je uvela sistem projektne nastave i rada u grupama. Naglasak edukacije bio je na principu podjele učenika i rada u grupama te na izvođenju projektne nastave i dijaloških okupljanja. Ovaj sistem znatno se razlikuje od hrvatskog sistema podučavanja, a naglasak je stavljen na učenike što znači da su učitelji zapravo samo mentori koji daju upute, a učenici sami istražuju temu i razrađuju zadatke koje prezentiraju ostalim grupama.
2. Kako vam se svidjelo?
Stručni tim edukatora bio je otvoren za sva pitanja koja smo imali te su se trudili pojasniti nam koncept provedbe ovakve metodologije rada. Tim edukatora bio je vrlo srdačan, a organizirali su nam i toplu dobrodošlicu za koju su sami pripremili portugalske specijalitete (deserte) koji su bili izvrsni. 🙂
Boa Aqua School odiše srdačnošću i toplinom što ostavlja dodatan pozitivan utjecaj. Tijekom posjeta odslušali smo nekoliko prezentacija, direktno smo postavljali pitanja, a najbolje od svega je bilo sudjelovati u radu s djecom i na konkretnim primjerima vidjeti provedbu grupnog rada i projektne nastave.
3. Koji su vas primjeri dobre prakse oduševili?
Veliki utisak ostavili su grupni zadaci i projekti na kojima su učenici radili. U petak se je u Boa Agua School održavao dan pidžama pa su svi projekti bili usmjereni na tu temu. Svi učenici i učitelji bili su odjeveni u pidžame te su otplesali ples kojim su se oprostili od svojih plišanaca. Svoje plišane igračke poklonili su djeci koja nemaju dom te su time podigli svijest o djeci bez doma i pomoći koja im je potrebna. U sklopu dana pidžama održane su i grupne aktivnosti. Sve aktivnosti imale su istu temu (dan pidžama), ali drugačije zadatke – npr. slaganje slike po brojevima od 1 do 10, slaganje puzzla, rješavanje jednostavnih matematičkih zadataka, prepoznavanje riječi i povezivanje sa slikom. Ovako učenici prolaze kroz sve predmete, ali na drugačiji način.
Također, odličan primjer je i uključivanje zajednice u školske aktivnosti. Vezano uz dan pidžama, u školi je održan “Dream Day” u sklopu kojeg se potiče roditelje i djecu da sanjaju o stvarima koje bi željeli za svoju školu i za koje bi voljeli da se ostvare. Roditelji imaju ulogu da s djecom razgovaraju o istome i da zajednički donose konkretne korake u tome što bi trebali poduzeti da se to ostvari. Na zajedničkom sastanku učenika i šire zajednice (roditelji, djedovi i bake, volonteri) svaki predstavnik razreda iznosi svoje ideje, a zatim isto rade i roditelji. Nakon toga, svi zajedno razgovaraju o tome koje bi korake trebalo poduzeti da bi se svaka pojedina ideja ostvarila.
4. Što Portugalci rade u nastavi bolje, a što Hrvati?
Pozitivna strana podučavanja u 23 portugalske škole je definitivno naglasak na učenike koji sami istražuju nove pojmove i rješavaju zadatke. Od vrtićke dobi učenici sami istražuju i prezentiraju naučeno gradivo ostalim učenicima iz grupe. Učitelji pripremaju teme i upute za svaku grupu, a učenici unutar grupe sami podijele međusobne zadatke. Ovakav sistem znatno osnažuje učenike te ih potiče na samostalnost, istraživanje, promišljanje i samostalno učenje koje je mnogo kvalitetnije od uobičajenog, a odlična je priprema za srednju školu, fakultet i tržište rada.
Obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj bolji je od onog portugalskog u segmentu sadržajnog dijela nastave tj. bolje su podijeljene nastavne jedinice te su sadržajno dublje od onih portugalskih. Također, u hrvatskim školama veći je broj izvannastavnih aktivnosti koje djeca mogu pohađati, dok Portugalci taj dio generiraju u projektnoj nastavi.
5. Koje su mogućnosti za primjenu stečenog znanja?
Ovakav oblik nastave definitivno ćemo uklopiti u rad Poduzetnih limača, ali i odraslih polaznika. Kroz dijaloška okupljanja možemo organizirati rasprave na određenu temu u grupama naših polaznika, a na isti način možemo osnažiti vještine Poduzetnih limača i potaknuti ih na hrabrost kod izlaganja mišljenja i zadržavanje vlastitog stava i promišljanja. Također, primjenjiv je rad u grupama i projektima tijekom kojih će polaznici osnažiti vještine poput istraživanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, vodstva, promišljanja i sl., a na temelju kojih će moći odraditi i samoevaluaciju i odrediti koliko su oni sami zadovoljni svojim radom.
6. Po čemu ćete pamtiti ovo studijsko putovanje?
Odličnoj edukaciji, srdačnim domaćinima, veselom projektnom timu i ukusnoj hrani. 🙂
