DCIM100MEDIADJI_0371.JPG
09/12/2021 by Poduzetni Limac 0 Comments

Studijsko putovanje u Portugal – primjer dobre prakse (2. dio)

U drugom dijelu našeg osvrta na studijsko putovanje u Portugal, kojem je cilj bila razmjena dobre prakse u području društvenog poduzetništva s naglaskom na poduzetničke aktivnosti vezane za rad s djecom, edukacijom i održivim okolišem, prenosimo dojmove i stavove odgojno-obrazovnih stručnjaka.

Razgovarali smo s Melitom Halugom, ravnateljicom OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića iz Zagreba, učiteljima Tihanom Torbica i Kristijanom Kovačem te odgojiteljicom-mentoricom Marijom Jukić.

1. Kakvi su vaši dojmovi iz Portugala, što ste novo naučili?

“Studijsko putovanje u Portugal povezalo je sve sudionike projektu na višoj razini i omogućilo neformalnu i formalnu razmjenu znanja i  iskustava. Jednako tako kroz hospitaciju u školi EBI da Boa Agua na neposrednim primjerima usporedili smo način na koji radimo s načinom na koji rade u EBI da Boa Agua, nakon svakog primjera prokomentirali 
smo primjenjivost u radu u vrtić ili školi pa čak i u visokom obrazovanju”, govori Melita Haluga.

Za Kristijana Kovača putovanje je zaista poseban doživljaj: “Jako mi se svidjela prilika u kojoj sam uspio nešto novo naučiti ili naučeno vidjeti u praksi. Na temelju viđenih ideja kod nas i mene samog počele su se javljati neke nove ideje za promjenom i primjenom nastave u radu. Naučio sam kolika je važnost uključivanja zajednice u školu i u društvo oko škole.”

Odgojiteljica Marija Jukić dodaje: “U cijeloj školi u kojoj se nalazi i mješovita vrtićka skupina osjeća se življenje prezentirane nam metode projektnog rada i rada u grupama već od rane predškolske dobi. Oduševilo me zajedništvo i međusobno zajedničko djelovanje stručnjaka u interesu djeteta, a to je sretno dijete. Promatrajući direktan rad i ophođenje prema djeci uočila sam naglasak na samostalnom učenju, učenju unutar grupe i jačanju cjeloživotnih kompetencija.”

Posvećenost učitelja radu Tihana Torbica prepoznala je i osjetila u njihovom radu s velikim žarom i toplinom: “Sviđa mi se sam način provođenja projekata, djeca rade u skupinama, bave se istraživačkim radom načinom koji im najbolje ide i upravo taj dio se evaluira.”

2. Što Portugalci rade bolje, a što Hrvati?

Tihana Torbica: “Portugalci rade bolje to što usmjeravaju dijete da čini i usavršava ono što mu najbolje ide, nisu toliko fokusirani na same pogreške (kao što je to u našem sustavu). Oni usavršavaju talent, a mi treniramo prosječnost. Uspoređujući uređenje interijera, mislim da smo mi puno bolji. Naše škole su uređene kreativnije, likovni radovi su originalniji i ekspresivniji.” Kristijan Kovač smatra da Portugalci rade bolje na području uključivanja zajednice u nastavni proces i događanja oko škole. “Mi ne zaostajemo previše”, govori Kristijan, “ali možda se dajemo premalo u takav način rada”.

“Da bi se moglo reći je li bolje ili lošije ono što rade u EBI da Boa Agua ili ovo kako radimo mi, svakako moramo raditi neko vrijeme na način koji smo vidjeli”, naglašava Melita Haluga i nastavlja: “Činjenica je da ne radimo isto i da bismo željeli isprobati drugačiji način rada. Oblici i metode rada nisu nam nepoznati, no u našem sustavu nisu posloženi na način koji smo upoznali u EBI da Boa Agua. Jedan i drugi sustav imaju svoje prednosti i mane, ohrabrujuće je da jedan ne isključuje drugi i svakako niti jedan sustav nije konačan nego je dinamičan i oba će se razvijati, a razmjena iskustva može obogatiti oba sustava.”

Marija Jukić ističe kako Portugalci dosta visoko postavljaju tu granicu “proksimalnog razvoja djeteta” što djeluje motivirajuće na dijete: “Potiče se razvoj njegovih jakih snaga, a ujedno se razvija i kvalitetnija komunikacija među djecom. Iako u našem sustavu nedostaje međupredmetne povezanosti, u Hrvatskoj djeca imaju mogućnosti usvajanja stranih jezika već od vrtićke dobi, kao i raznih sportskih i kreativnih programa, a i kurikuli su puno sadržajniji i detaljniji.”

3. Koje su mogućnosti za primjenu stečenog znanja?

Melita Haluga smatra da mnogo toga što su vidjeli znaju s nekih prijašnjih edukacija i parcijalno će isprobavati kako uklopiti neke promjene i uspoređivati rezultate: “Za cjelovitu promjenu potrebno je detaljno planiranje i promjena strukture rada, a za to je potrebno vrijeme. Ne bi bilo dobro preko noći napraviti kozmetičke promjene koje ne bi imale pozitivan učinak, potrebno je ući u veliki posao i napraviti svoj sustav jer kopiranje nekog sustava nije ono što trebamo niti što želimo. EBI da Boa Agua radi na svoj način, mi moramo osmisliti način koji će najbolje odgovarati potrebi naših učenika i okruženju u kojemu jesmo, a na zadovoljstvo učenika, učitelja i roditelja.”

“Djelomično je moguća primjena stečenih znanja”, misli Kristijan Kovač: “To su ona znanja koja se odnose na samog nastavnika što uključuje izvedbu nastavnog procesa. Znanja koja se odnose na kolektiv zahtijevaju dodatne angažmane koje se odnose na uključivanje radnika u rad škole i zajednice. Tihana Torbica dodaje da ima puno mogućnosti za primjenu stečenog znanja, pogotovo u produženom boravku gdje je učitelj puno slobodniji i ima puno više vremena za provođenje raznih projekata: “Potrebno je puno više planiranja za uvježbavanje nastavnih sadržaja, no vjerujem da je ovaj tip učenja djeci zanimljiviji i dinamičniji.”

Marija Jukić zaključuje: “Rad u grupama primjenjiv je već od vrtićke dobi kvalitetnim promišljanjem i planiranjem svih dionika unutar ustanove ranog odgoja i obrazovanja jer iskustvenim učenjem u pripremljenom okruženju potičemo sposobnost timskog rada, sposobnost kritičkog razmišljanja, donošenje zaključaka, procjenjivanje vlastitih sposobnosti ali i sposobnosti članova tima. Popis dobrobiti je podugačak pa bi ga svela da je to priprema za život u zajednici!”

23/11/2021 by Poduzetni Limac 0 Comments

Studijsko putovanje u Portugal – primjer dobre prakse (1. dio)

Prošlog su tjedna sudionici projekta “Poduzetni limači” boravili u Portugalu u okviru studijskog putovanja. Cilj je edukacije bila razmjena dobre prakse u području društvenog poduzetništva s naglaskom na poduzetničke aktivnosti vezane za rad s djecom, edukacijom i održivim okolišem. Susret je dao pregršt ideja, a ujedno se održao u periodu kad se obilježavao Tjedan globalnog obrazovanja.

Sudionicima se posebno svidio prijateljski odnos koji je prisutan između ravnatelja i profesora te profesora i učenika. Izvrsno je, kažu, što učenici sami sudjeluju u kreiranju tema i projekata kojima će se baviti tijekom godine. Projektna nastava tako čini do čak 35 % godišnje, a sva su područja integrirana. I zato je osobito zanimljivo to što se na početku nastavne godine prva dva tjedna provode evaluacija i samoevaluacije učenika tj. dijagnostika, kako bi stručni tim vidio kojim znanjima i vještinama raspolažu djeca i kako bi nadolazeći projekti bili prilagođeni njima – provode se testovi osobnosti, procjenjuju se njihove uloge u timu. To je sama srž koja je fascinirala naše sudionike – učenici su ti koji su u središtu nastave, potiče ih se, sluša ih se, čuje ih se. Učeći i usvajajući rad u grupama od predškolske dobi, priprema ih se za stvarni rad u organizaciji i time se pospješuju njihove poduzetničke vještine.

Dojmove dijela sudionika pročitajte u nastavku, a u sljedećem blogu čekaju vas iskustva odgojitelja i učitelja!

1. Što ste novo naučili u Portugalu?

Tijekom edukacije prezentirana nam je metodologija kojom planiramo oplemeniti provedbu programa Poduzetni limači, ali i našu redovnu nastavu u obrazovanju odraslih. Imali smo priliku učiti od prve škole u Portugalu koja je uvela sistem projektne nastave i rada u grupama. Naglasak edukacije bio je na principu podjele učenika i rada u grupama te na izvođenju projektne nastave i dijaloških okupljanja. Ovaj sistem znatno se razlikuje od hrvatskog sistema podučavanja, a naglasak je stavljen na učenike što znači da su učitelji zapravo samo mentori koji daju upute, a učenici sami istražuju temu i razrađuju zadatke koje prezentiraju ostalim grupama.

2. Kako vam se svidjelo?

Stručni tim edukatora bio je otvoren za sva pitanja koja smo imali te su se trudili pojasniti nam koncept provedbe ovakve metodologije rada. Tim edukatora bio je vrlo srdačan, a organizirali su nam i toplu dobrodošlicu za koju su sami pripremili portugalske specijalitete (deserte) koji su bili izvrsni. 🙂
Boa Aqua School odiše srdačnošću i toplinom što ostavlja dodatan pozitivan utjecaj. Tijekom posjeta odslušali smo nekoliko prezentacija, direktno smo postavljali pitanja, a najbolje od svega je bilo sudjelovati u radu s djecom i na konkretnim primjerima vidjeti provedbu grupnog rada i projektne nastave.

3. Koji su vas primjeri dobre prakse oduševili?

Veliki utisak ostavili su grupni zadaci i projekti na kojima su učenici radili. U petak se je u Boa Agua School održavao dan pidžama pa su svi projekti bili usmjereni na tu temu. Svi učenici i učitelji bili su odjeveni u pidžame te su otplesali ples kojim su se oprostili od svojih plišanaca. Svoje plišane igračke poklonili su djeci koja nemaju dom te su time podigli svijest o djeci bez doma i pomoći koja im je potrebna. U sklopu dana pidžama održane su i grupne aktivnosti. Sve aktivnosti imale su istu temu (dan pidžama), ali drugačije zadatke – npr. slaganje slike po brojevima od 1 do 10, slaganje puzzla, rješavanje jednostavnih matematičkih zadataka, prepoznavanje riječi i povezivanje sa slikom. Ovako učenici prolaze kroz sve predmete, ali na drugačiji način.

Također, odličan primjer je i uključivanje zajednice u školske aktivnosti. Vezano uz dan pidžama, u školi je održan “Dream Day” u sklopu kojeg se potiče roditelje i djecu da sanjaju o stvarima koje bi željeli za svoju školu i za koje bi voljeli da se ostvare. Roditelji imaju ulogu da s djecom razgovaraju o istome i da zajednički donose konkretne korake u tome što bi trebali poduzeti da se to ostvari. Na zajedničkom sastanku učenika i šire zajednice (roditelji, djedovi i bake, volonteri) svaki predstavnik razreda iznosi svoje ideje, a zatim isto rade i roditelji. Nakon toga, svi zajedno razgovaraju o tome koje bi korake trebalo poduzeti da bi se svaka pojedina ideja ostvarila. 

4. Što Portugalci rade u nastavi bolje, a što Hrvati?

Pozitivna strana podučavanja u 23 portugalske škole je definitivno naglasak na učenike koji sami istražuju nove pojmove i rješavaju zadatke. Od vrtićke dobi učenici sami istražuju i prezentiraju naučeno gradivo ostalim učenicima iz grupe. Učitelji pripremaju teme i upute za svaku grupu, a učenici unutar grupe sami podijele međusobne zadatke. Ovakav sistem znatno osnažuje učenike te ih potiče na samostalnost, istraživanje, promišljanje i samostalno učenje koje je mnogo kvalitetnije od uobičajenog, a odlična je priprema za srednju školu, fakultet i tržište rada.

Obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj bolji je od onog portugalskog u segmentu sadržajnog dijela nastave tj. bolje su podijeljene nastavne jedinice te su sadržajno dublje od onih portugalskih. Također, u hrvatskim školama veći je broj izvannastavnih aktivnosti koje djeca mogu pohađati, dok Portugalci taj dio generiraju u projektnoj nastavi. 

5. Koje su mogućnosti za primjenu stečenog znanja?

Ovakav oblik nastave definitivno ćemo uklopiti u rad Poduzetnih limača, ali i odraslih polaznika. Kroz dijaloška okupljanja možemo organizirati rasprave na određenu temu u grupama naših polaznika, a na isti način možemo osnažiti vještine Poduzetnih limača i potaknuti ih na hrabrost kod izlaganja mišljenja i zadržavanje vlastitog stava i promišljanja. Također, primjenjiv je rad u grupama i projektima tijekom kojih će polaznici osnažiti vještine poput istraživanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, vodstva, promišljanja i sl., a na temelju kojih će moći odraditi i samoevaluaciju i odrediti koliko su oni sami zadovoljni svojim radom. 

6. Po čemu ćete pamtiti ovo studijsko putovanje?

Odličnoj edukaciji, srdačnim domaćinima, veselom projektnom timu i ukusnoj hrani. 🙂