Design thinking – stanite u tuđe cipele!

Što je točno design thinking? Ima veze s razmišljanjem (engl. thinking), no nema s dizajnom (engl. design)!

Design thinking je jednostavna metoda kreativnog rješavanja problema usmjerena na osobu, a koja se uglavnom koristi za pokretanje poslovanja ili kako bismo unaprijedili neki proizvod ili uslugu. 

Design thinking – što bi korisnik želio?

Ono što razlikuje metodu design thinkinga od drugih metoda jest njezina polazišna točka, a to je korisnik. Na taj način ne tražimo rješenje polazeći od onoga što mi želimo da se ostvari ili što moramo učiniti kako bismo bili bolji od naše konkurencije, već polazimo od potreba ljudi, odnosno korisnika.

Vjerojatno se pitate tko je korisnik? To je osoba ili grupa ljudi čiji problem rješavamo. Na primjer, ako želimo otvoriti restoran u kojem bismo prodavali vegansku hranu, moramo otkriti tko su ljudi koji bi htjeli kupovati vegansku hranu. Oni su naša polazišna točka.

Sad kada znamo tko bi bio naš korisnik, možemo definirati pet koraka koji čine design thinking metodu.

Empatija

U ovom koraku naš cilj je da „stanemo u cipele“ korisnika. To znači da se moramo dobro zapitati tko je naš korisnik i odgovoriti na neka od sljedećih pitanja:

Što radi? Što ga motivira? Što voli? Što ne voli? Što želi?

Naš cilj je odgovoriti na što više pitanja kako bismo što bolje razumjeli našeg korisnika i na kraju kako bismo mogli suosjećati s njime.

Na primjer – korisnika veganskog restorana motivira ljubav prema životinjama, ne voli okrutnost prema njima, vjerojatno je i veoma ekološki osviješten.

Definiranje

Nakon što smo uspjeli opisati našeg korisnika i bolje razumjeli tko je on, trebamo odrediti problem kojeg korisnik ima. Ovdje zapravo određujemo što bi korisnik htio i što mu je potrebno – znači da govorimo o njegovim potrebama. Osim što određujemo koje su mu potrebe, provjerit ćemo i što se već sve čini kako se njegove potrebe zadovoljile.

Korisnika veganskog restorana vjerojatno nervira nedostatak ponude veganske hrane. Čak i kad postoji na meniju, uvijek se radi o istim stvarima – zato želi nešto novo i jedinstveno u ponudi.

Ideacija

Možda već iz naziva ovog koraka možete zaključiti da se radi o stvaranju ideja. Sad kada znamo koje su potrebe našeg korisnika možemo krenuti u osmišljavanje novih i drugačijih načina za rješavanje problema, odnosno zadovljavanje potreba.

U ovom koraku mogu nam poslužiti i metode stvaranja ideja poput brainstorminga, o kojem smo već pisali. Dakle, važno je prikupiti što više različitih ideja te na kraju odrediti koje su to ideje s kojima želimo krenuti u realizaciju.

U našem će veganskom restoranu u ponudi biti brojne delicije na biljnoj bazi, a koje je kuhar sam osmislio. Dakle, nema više jelovnika sastavljenog samo od soje i veganskog burgera!

Prototip

Došlo je vrijeme da naše ideje pretvorimo u stvarnost. Rješenje za koje smo se odlučili sada trebamo uobličiti u konkretan proizvod/uslugu, bilo da se radi o vizualnom prikazu ili o stvarnom, opipljivom proizvodu/usluzi. Prije nego što proizvod/uslugu ponudimo našim korisnicima, u ovom koraku možemo proizvod/uslugu testirati s našim kolegama u timu ili nekim drugim timom. Prema njihovim povratnim informacijama još imamo priliku prilagoditi proizvod/uslugu.

Zadovoljava li hrana kriterije? Je li imidž restorana u skladu s potrebama korisnika – naglašavamo li ljubav prema životinjama i okolišu?

Testiranje

Zadnja faza design thinkinga je testiranje našeg proizvoda/usluge s korisnicima što znači da ćemo ga ponuditi osobama za koje smo to sve radili. Ovdje želimo dobiti njihovu povratnu informaciju kako bismo rezultat u potpunosti prilagodili potrebama korisnika.

Dakle, okupite nekoliko vegana i pozovite ih na kušanje vaših jela te ih zamolite za povratnu informaciju o samom izgledu restorana.

Tko sve koristi design thinking?

Poduzetnici se kroz svoje poslovanje imaju priliku susresti s korisnicima i promatrati njihovo ponašanje te uočiti promjene u njihovim potrebama kako bi prilagodili svoj proizvod ili uslugu. Za neke poduzetnike ovaj proces traje danima, tjednima ili čak godinama.

Međutim, ova metoda nije rezervirana samo za poduzetnike i velike firme. Ona se koristi i u drugim sektorima kao što su politika, zdravstvo, obrazovanje, civilni sektor, a možemo se njome poslužiti i u svakodnevnom životu.

S metodom design thinkinga upoznajemo i djecu u programu Poduzetni limači. Na jednostavan način djeca će se upoznati s njezinim osnovnim postavkama, tražit će rješenje problema i realizirati svoje ideje. Na taj način kod djece potičemo suradničko učenje, empatiju, kreativno razmišljanje, altruizam ili, ukratko rečeno, poduzetnost.