Ideja je početna točka svake promjene i njome započinju mnogi poduzetnički pothvati. Postoje ljudi kojima ideje dolaze lako i bez puno truda, ali za većinu ljudi to nije jednostavan proces.

Zato danas postoje brojne metode koje nam pomažu u stvaranju ideja, a jedna od najpoznatijih metoda o kojoj smo već pisali je metoda oluje ideja (eng. brainstorming). O temeljnim postavkama te metode više možete pročitati ovdje.

Iako se uvelike koristi za traženje rješenja u poslovnom okruženju, ova metoda jako je korisna i u radu s djecom pa se često koristi i u nastavi. Djeca tako mogu tražiti rješenja za problem ilegalnog odlagališta otpada u svom susjedstvu, smišljati kako je sve mogla završiti priča o Crvenkapici ili predlagati za što bi sve mogli koristiti vodu.

U programu Poduzetni limači kroz metodu oluje ideja djecu na opušten način i uz manje strukture potičemo na kreativno razmišljanje te razvoj osobnih i socijalnih vještina.

Razmišljanje izvan okvira

Glavnu ulogu u stvaranju novih i „ludih“ ideja ima mašta. Djeca od najranijih dana počinju maštati. Uz pomoć mašte shvaćaju svijet oko sebe i razvijaju svoju kreativnost. Za poticanje djece na razmišljanje izvan okvira i korištenje mašte važno je koristiti pitanja otvorenog tipa:

• Što misliš o tome?
• Kako ti se to čini?
• Kako bi ti to sad promijenio/la?

Mnogo maštovitih dječjih glavica dat će i mnogo maštovitih rješenja. A kada ste zadnji put vi maštali? 

Suradnja

U ovom procesu timski se nastoji doći do što više ideja. Potiče se davanje novih ideja jednako kao i nadograđivanje na tuđe ideje. Za to je ključna suradnja. Djeca će kroz proces oluje ideja učiti raditi u timu i suradnički donositi odluke. Svaki timski rad od nas zahtijeva da uspješno funkcioniramo u zajednici pa će djeca u procesu stvaranja ideja razvijati toleranciju i prihvaćanje.

Kritičko mišljenje

Osim što kroz metodu oluje ideja uče jednu temu sagledavati iz više perspektiva, u kasnijim fazama uče kritički sagledavati ideje koje su pred njima: određuju dobre i loše strane, odjeljuju moguće od nemogućeg i određuju što žele, a što ne žele pokušati.

Aktivno slušanje

Za uspješno provođenje oluje ideja iznimno je važno da djeca pažljivo slušaju jedni druge i ne upadaju međusobno u riječ. Pritom je potrebno voditi računa o toleranciji i prihvaćanju tuđeg mišljenja. Na taj način stvaraju se temelji za vještinu aktivnog slušanja koja djeci pomaže da imaju bolje odnose i kvalitetnije komuniciraju, o čemu smo već ovdje pisali!

Čitanje i pisanje

Za djecu koja znaju čitati i pisati oluja ideja može biti dobra vježba. Ideje koje djeca osmisle se zapisuju (može ih zapisati voditelj ili dijete) i stavljaju na vidljivo mjesto tako da ih svi mogu pročitati. Čak i manja djeca koja možda još nisu razvila jezične vještine mogu prepoznati svoje ideje i uočiti svoje ime ili prepoznati neka slova.

S obzirom na to da smo svjesni koliko dobrobiti pruža metoda oluje ideja, Poduzetni limači često se njome koriste u praktičnom radu pa tako razvijaju timski duh i postaju sve bolji u osluškivanju i aktivnom slušanju drugih.

Sigurno ste barem jednom u životu čuli onu poznatu rečenicu: „S razlogom imamo samo jedna usta i dva uha“. Nije rijetkost da u razgovoru s drugim osobama imamo osjećaj da nas se ne čuje ili da nas druga osoba ne razumije.

Uspješna komunikacija nije vještina s kojom se rodimo, već je učimo i razvijamo kroz čitav život. Upravo činjenica da se ona može naučiti utješna je jer govori da svatko od nas može postati dobar sugovornik.

Jedna od vještina koja nam u tome može pomoći je i vještina aktivnog slušanja.

Zašto je aktivno slušanje kod djece važno?

Vjerojatno ste se kao roditelji i kao stručnjaci susreli sa situacijama u kojima vam se čini da vas dijete ne sluša i da razgovarate sami sa sobom. Ako se takve situacije često ponavljaju, možemo pomisliti kako iz toga nema izlaza.

Iako zvuči kao apstraktan pojam koji mogu shvatiti samo odrasli, aktivno slušanje može se učiti i vježbati od najranije dobi.

Učenjem djece aktivnom slušanju pomažemo djetetu da postane bolje u komunikaciji s roditeljima, s djecom i s drugim odraslim osobama. Na taj način razvijamo i njegov osjećaj samopouzdanja te ga pripremamo za bolje snalaženje u ionako kaotičnom svijetu današnjice.

Na koje načine možemo djecu učiti aktivnom slušanju?

Imajte na umu da djeca uče primjerom. Kako bi djeca mogla biti dobri sugovornici bitno je da i mi sami budemo (ili se barem trudimo biti) aktivni slušači u razgovoru s drugima, a posebno s njima.

Zato u razgovoru s djecom:

• Budite prisutni. Gledajte dijete u oči, izbjegavajte obavljanje više stvari odjednom, a posebno gledanje u mobitel.
• Pažljivo slušajte. Djeca često pričaju nepovezano i iznose jako puno detalja. Pokušajte ostati koncentrirani na ono što vam dijete govori. Ako je dijete odlučilo podijeliti nešto s vama, znači da mu je to važno.
• Ohrabrujte ga. Pokažite mu da ga slušate. Kimnite glavom, pohvalite ga, postavljajte dodatna pitanja. Važno je samo da ga ne prekidate.

Osim primjerom, djeca najlakše uče kroz igru. Postoje brojne igre i aktivnosti koje vam mogu pomoći u učenju aktivnog slušanja. Upravo učenje kroz igru je jedan od načina na koji djecu učimo aktivnom slušanju u programu Poduzetni limači.

Za one dane kada nemate inspiracije možete se poslužiti jednostavnim igrama koje svi znamo: pokvareni telefon, dan – noć ili care, care gospodare. Dijete će naučiti pažljivo slušati te davati i pratiti upute, a pritom će se i dobro zabaviti. 

Učenje nove vještine nije lako ni brzo pa tako ni učenje aktivnog slušanja. Dajte im vremena kako bi uz vašu pomoć postali bolji govornici. Slušajte djecu, razgovarajte s njima, potičite ih na postavljanje pitanja i dijeljenje svog mišljena. Uz to što ćete imati samopouzdanije i zadovoljnije dijete, imati ćete i bolji odnos. A to je ono što svi na kraju i želimo, zar ne?